E avea le Kāinga Ora ma Pulega mo Atinaega o le Taulaga a le malo. O la matou matafaioi le faaavanoa o fanua mo ituaiga fale eseese ma e faavae i luga o faiga sili e fuafuaina ai taulaga, ina ia mautinoa le maua e aiga ma tagata atinae tetele ma nofoaga mo tafaoga e matuai manaia ma matagofie i le nofo.

E gafatia ona matou faia tulaga nei auā e le mafai ona matou lē auai i le faagasologa i le fuafuaina o atinaega o le taulaga – mai le lagolagoina malosi o taunuuga sili o fuafuaga faataatia mo taulaga ma aai, i le fuafuaina o lotoifale atoa, mai le faatauina mai o fanua e mafai ona fau ai fale o moomia, i le faapipii o atinae tetele ma le amata sui o fanua ia fetaui mo fale o fia fau.

Matou te lē faia toatasia se galuega; matou te galulue faapaaga ma iwi, matagaluega o le Malo, pulega faalotoifale, faalapotopotoga ma tagata e faamautinoa lo matou ausia o taunuuga tutusa mo nofoaga ua matou faia ai galuega.

Tagai i le Taiala Faataatia Atinaega o le Taulaga e te malamalama lelei ai i auala o faaaoga e maua ai suiga lelei, o le faafaigofieina ma le faataunuuina o atinaega o taulaga i Aotearoa Niu Sila atoa.

Tau atiae Niu Sila e avea ma nofoaga sili e soifua ma ola ai

E tatau ona tofusia tagata uma ma fale e malu ai, ma e telē le pitolaau a le Kāinga Ora i le ausiaina o lea faamoemoe. O ituaiga atinae nei e moomia ai ona matou faatupu mau avanoa e maua ai e Tagatanuu fale, e aofia ai fale mo tagata lautele, fale e gafatia mo le nofo mautotogi ma fale umia, auala eseese e fua i ai faaiuga a tagata e muai faatau ai se fale ma fale tumaoti eseese ituaiga, lautelega ma aiaiga e nofoia ai.

E mafai ona matou faataunuuina le fau o fale e auala atu i le Polokalame Tau Fanua Kāinga Ora. O le polokalame lenei ua mafai ai ona maua fanua e tau atiae i nofoaga o moomia ai fale, ma vave faagaioi ai le fau o fale, o le tele o fale, ma ituaiga fale eseese ina ia toatele Tagatanuu e mafai na maua fale mafanafana, matū ma lelei i le nofo.

Malamalama atili i le Polokalame Tau Fanua Kāinga Ora

E tele lava mea i fafo atu o puipui o se fale e moomia e maua ai se anofale lelei.

E le na o le taumafai e fesoasoani i auala e fau ai fale, ae o le faia o auala e fesootai lelei ai tagata i galuega, aoaoga, auala mo feoaiga ma nofoaga o moomia e tagata e soifua ma ola lelei ai.

O lona uiga e moomia atinae tetele e fou ma ua toe faafou e pei o auala, eletise, suavai ma paipa e faaalu ai le suavai. E faapena foi le saunia o malae mo tafaoga ma nofoaga mo faatasiga i fanua taalaelae, a o faatumauina le puipuia ma le faaleleia o le siosiomaga faalenatura mo tupulaga fai mai.

E faalagolago le maua o taunuuga nei i fuafuaga lelei; ma e umi se taimi e faagaioi ai fuafuaga a o lei amata na eli fanua mo galuega o fia fai.

E lagolagoina e tomai o fuafuaina taulaga ma fai atinae faufale lo matou faatinoa o nei galuega tetele. O i latou nei e fautuaina malo faalotoifale, paaga o aiaina galuega, ma Minisita i le tele o faiga e toe tau atiae ai le taulaga, e aofia ai suiga i fuafuaga, faatonutonu le tausisia o tulafono mo poloketi tetele mo le atinaega o le taulaga, onomea ma talafeagai faiga faapaaga, fuafuaga atoatoa, ma le fuafuaina o taulaga, e faamautinoa ai le tutusa o taunuuga o maua mai le atinaega o le taulaga i le atunuu atoa.

Malamalama atili i taiala mo fuafuaga

Malamalama i gasologa o le soifuaga mo tagata i nei vaitaimi ma le lumanai

E ui i le tele o fale e fau e le Kāinga Ora, e lē o misi ai le vailiili o tulaga e malamalama atoa ai i auala o soifua ma ola ai tagata. E faapefea na feoai, tafafao, mafuta ma fesootai? O se maliega autasi lea ma a matou paaga, e atiae atinae tetele e lagona ai e tagata le talisapaia ma le mitamita i afioaga ma lotoifale o soifua ma ola ai.

Freeland Reserve, Aukilani

E le faapea na o aiga ma tagata taitoatasi o le a tosina mai e nonofo i nofoaga fou ma fale ua toe faafou. O atinaega nei e masani ona atiae ai ma galuega fou – tagata faufale, fai auala ma tagata e vaaia malae mo tafaoga, faiaoga mo aoga na faaopoopo, po o tagata faigaluega mo faleoloa ma falekofe fou.

E avea lo tatou galulue faatasi, e faatupu ai le ola lauusiusi o afioaga ma tagata. E saunia e paaga faufale aoaoga faaaperenitisi, ma o fale fou nei e faatupu ai avanoa mo pisinisi fou ma nofoaga faitele mo tafaoga. E faatupu ai foi ma avanoa i totonu o matātā o saunia auaunaga ma isi avanoa faigaluega mo galuega faaleleia, fai togalaau ma tagata faigaluega mo auaunaga faalesoifua maloloina. Matou te iloiloina le aogā o mea uma e lagolagoina ai le manuia lelei o afioaga ma tagata.

E faavae le malosi o atinae tetele ma nofoaga faitele mo tafaoga e tosina mai ai tagata, i luga o le galulue faatasi ma faalapotopotoga o saunia auala mo feoaiga e faafaigofie feoaiga i aso taitasi, ma o le a aogā ai poloketi mo le atinaega o le taulaga e faatupu ai le ola ma le manuia o tagata uma.

Tagai i poloketi tetele atinaega o le taulaga o matou faia nei

Tagai i atinae fale mo tagata lautele

E tāua ia i matou faiga gafataulimaina

E tāua i galuega fai a le Kāinga Ora le tuuitiitia o le lautelega o aafiaga mai kasa oona ia matou galuega uma ma fesoasoani e atiae le malosi faafoisia e gafatia ai e tagata aafiaga o suiga o le tau.

Matou te taimua i le tuuitiitia o kasa oona mai galuega faufale, faaleleia laufanuaola i totonu o afioaga e auala atu i le totō o laau ma toe faalelei alavai; ma ilo ese lapisi mai galuega faufale e mafai na toe faaaoga, ma o gaioiga uma nei e tuuitiitia ai le tele o le lapisi i nofoaga e lafoai ai lapisi.

Malamalama i auala o matou ausia ai faiga gafataulimaina

O la matou naunautaiga le avea o la matou pulega ma taitai lelei, o se pulega e faataunuu taunuuga e avea ma faataitaiga sili mo atinaega o le taulaga.

O lona uiga e tatau lava ona matou faaaogaina faatusatusaga e faataitai ai faiga fou, maua ai manatu fou mo poloketi i le tau atinaega o taulaga ma faaopoopo i le aogā o faiga eseese o faatino ai galuega. O le isi faataitaiga lelei o le atinae Passive House, e iloa ai le itiiti o le lautelega o aafiaga mai kasa oona ma tulaga faaleleia o taunuuga tau soifua manuia na maua mai ai, ae o se aoaoga e faasino mai ai le tuuitiitia o kasa oona mai galuega faufale i totonu o Niu Sila.

Malamalama atili ia matou faiga fou mo galuega faufale

A o faia galuega e tau atiae ai lotoifale, faapena ona sili atu tulaga lelei o le siosiomaga pe a uma atu se galuega tele. O le uiga tonu o le saunia o se vaipanoa ia ‘talafeagai mo galuega faufale’ o le toe faaolaola o fanua ua faaleagaina mai mea e ‘ona ma atiina atili le ola manuia o le siosiomaga. Talu ai le telē o poloketi o matou taumafai e faataunuu, e tatau ai ona matou galulue faatasi ma a matou paaga e toe faaolaola measina ua faaleagaina, ma faamatagofie atili le siosiomaga mo tagata lautele. E le gata i le avea ai o nofoaga ua faamatagofieina atili mo tagata ma meaola, ae faatupu ai foi avanoa, e mafai ai ona faaitiitia lamatiaga mai lologa.

E le mafai ona lē aofia lamatiaga mai lologa i atinaega a le Kāinga Ora, e suesueina lamatiaga o suiga o le tau o se vaega o fuafuaga fai mo poloketi tetele uma.

Malamalama i auala o matou fau ai fale e gafatia suiga o le tau ma tagata

Atiae Faatasi Apitaga Mananaia

E lē mafai ona matou ausia se faamoemoe e aunoa ma le fesoasoani mai o nisi, e tatau ona matou galulue faapaaga ma Māori, o vaega uma a le Malo, pisinisi, faalapotopotoga tumaoti ma tagata. E tāua tele faiga faapaaga nei mo le tino mai o galuega lelei mo Tagatanuu Niu Sila.

E faasafua avanoa faufale i matātā uma. E le gata i le maua mai o fanua ma tau atiae ia ‘talafeagai mo galuega faufale,’ ae faapena foi ona faatau atu se vaega o fanua i fai atinae faufale tumaoti, mo le faaopoopo o le aofaiga o fale o moomia.

Matou te faaaogaina foi metotia e pei o le Specified Development Projects (SDPs) e gafatia ai poloketi tetele ma / po o poloketi faigata mo le atinaega o taulaga, ma e masani na aofia ai se vaega toatele e umia faatasi se fanua, mo le faatinoga o se galuega. E fuafuaina le faagasologa i auala e faamuamua ai ona faatulaga fuafuaga, atinae tetele, faaaogaina o fanua ma le faatulagana o fesoasoani tupe, e tau taofiofi ai faaletonu e faalavelavea ai le tau amata mai o se galuega.

Malamalama atili i Specified Development Projects – Atinae Patino 

Galulue faatasi e faataunuu

E tusa ai ma tulaga ua avea ai ma pulega o atinaega o le taulaga mo le malo, o la matou matafaioi le faataunuu o fuafuaga mamao o faamuamua e le faigamalo mo le fauina o fale ma le atinaega o taulaga. O fuafuaga mamao nei o lo o folasia i le Government Policy Statement on Housing and Urban Development (GPS-HUD).

O le tofa mamao o le GPS-HUD le maua e tagata uma o soifua ma ola i Niu Sila o fale ma se siosiomaga e ausia ai o latou manaoga ma faanaunautaiga. E ogatasi le tofa mamao lea, ma sini autu e fa o faamauina i le GPS-HUD, ma le Taiala Faataatia Atinaega o le Taulaga.

Ua faataoto e le malo se vaega o le a ave i ai le faamuamua e fia faataunuu i se taimi lata mai ma ua faapolokalameina galuega faatino e faamautinoa ai lo matou ausia o taunuuga mo se vaitaimi mamao.

E aofia ai le Urban Growth Agenda (UGA), o le polokalame ua saunia e le malo mo le faaleleia o tulaga e gafatia ai le maua o fale e auala atu i le aveesea o mea o faalavelavea ai le maua o fanua ma atinae tetele, ma taumafai e faatupu avanoa e mafai ai ona tau atiae taulaga i fogafale maualuluga ma faalauaitele i fafo atu.

I lalo o le UGA, e iai le manatu maualuga e tatau i le malo tutotonu le galulue faapaaga ma pulega faalotoifale ma iwi ina ia aogā punaoa o faafaigaluegaina mo atinae tetele e fesootai lelei ai tagata, maua ai faamanuiaga e tele ma le gafataulimaina o taulaga mo tagata. E ta‘ua faiga faapaaga nei o Urban Growth Partnerships, ma e aofia ai matagaluega a le malo ma e taulai i mataupu autu e pei o le tuufaatasia o faiga eseese i totonu o se vaipanoa, tuufaatasia faiga eseese mo le faaaogaina o fanua, ma le fuafuaina o atinae tetele.

E avea Kāinga Ora ma se tasi o paaga o le polokalame lenei, ma e fesoasoani taumafaiga ua folasia atu e fua i ai tulaga e ave i ai le faamuamua e teufaafaigaluegaina.

Faitau i le Government Policy Statement on Housing and Urban Development(external link)

Malamalama atili i le Urban Growth Agenda(external link)

 

Uma na faafou le itulau: 21 June 2023