Kainga Ora logo
  • English
  • Te reo Māori
  • Gagana Samoa | Samoan
  • Lea Faka Tonga | Tongan
  • 简体中文 | Chinese (Simplified)
  • Ngaahi Ngāue ‘i he Kāinga Ora
  • Hū ki ai (login) pe lēsisita ki he MyKāingaOra
  • Ngaahi Leá
  • English
  • Te reo Māori
  • Gagana Samoa | Samoan
  • Lea Faka Tonga | Tongan
  • 简体中文 | Chinese (Simplified)
  • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    • Ko ‘emau kau nofo totongí
      • Ko ‘emau kau nofo totongí
      • Ko homau fatongia ko ha lenilootí
      • Aleapau ki he nofo totongí
      • Ko hono poupou‘i koe ‘i ho ‘apí
      • Ko e hoko ko ha kaungā‘api lelei
      • Ko hono fakahoko ‘o ho‘o totongi nofó
      • Budgeting tips
      • Ko e tauhi ‘o ho ‘apí
      • Ngaahi ‘a‘ahí mo e hū‘angá
      • Ko hono ma‘u ha monumanu pusiaki
      • Hiki atu
      • Liliu ki he tūkungá
      • Ko e taukave ma‘á e kau kasitomaá
      • MyKāingaOra
      • Tohi Fanongonongo 'Close to Home' ma‘á e kau nofo totongí
    • Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
      • Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
      • Ko hono tauhi ho ‘apí ke fakatupu mo‘ui leleí
      • Ko ‘emau Ngaahi Polokalamá
      • Malu mei he velá
      • Ko hono tauhi ho ‘apí ke malú
      • Māpule‘i ‘o e tu‘ungafufufuluá/tuhituhí mo e fanga ki‘i manu maumaú
      • Ko ‘emau polokalama ki he malu mo e hao ‘o e halanga me‘alelé
      • Tokoni fakavavevavé mo e tu‘unga mateuteu ki ha fakatamakí
      • Ngaahi sēvesi fakahoko-tokoni fakafonuá
      • Māpule‘i ‘o e ‘uli‘i ‘e he mefi‘emifetaminí/‘aisí ‘i homau ngaahi ‘apí
      • Ngaahi pēnolo sola ‘i ho ‘apí
    • Ko homau ngaahi kaungā‘apí
      • Ko homau ngaahi kaungā‘apí
      • ‘Omai ha‘o lau pe ha lāunga
      • Ngaahi ‘Aá
      • Ngaahi palopalema ki ha konga kelekele, ‘ulu‘akau mo e maumau meí ha m…
      • Fakatafenga vaí mo e ngaahi felotoi ki ha ngofuá (easements)
      • Ngaahi langa ‘oku tapuí mo e ngaahi liliu ‘oku ‘ikai ha ngofua ki aí
      • Ngaahi ngofuá, ngaahi fakatau konga kelekelé mo e ngaahi ngāue ma‘á e …
    • Ko e nofo totongi ‘i ha ‘api
  • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    • Langa fakalakalaka ‘i he feitu‘u koló
      • Langa fakalakalaka ‘i he feitu‘u koló
      • Consentium – Ma‘u Mafai ki hono Fakangofua ‘o ha Langa
      • Building through the Housing Delivery System
      • Langa ‘o ha ngaahi ‘api mo ha ngaahi komiunitī ‘oku nau matu‘uaki ‘a e…
      • Renewable energy
      • Fakafaingofua‘i ‘o e Fenga‘unu‘aki Takai Holó ‘i he Kāinga Ora
    • Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
      • Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
      • Delivering new and improved state housing
      • Social housing developments
      • Ngaahi polōseki langa fakalakalaka lalahi ‘i he feitu‘u koló
      • Transforming how we maintain and care for our homes
      • Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fale nofo‘angá
    • Ko e ngāue mo kimautolú
      • Ko e ngāue mo kimautolú
      • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
        • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
        • Ko homau Ngaahi Hoa Ngāue Te Mahi Ngātahi ki he Ngāue Monomonó
      • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
      • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
      • Ngaahi Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upaú (SDPs)
    • Selling Kāinga Ora properties
      • Selling Kāinga Ora properties
      • Property sales
    • Mau‘anga ongoongo ko e Development and Construction Matters
  • Ma‘u ‘apí
    • Ma‘u ‘apí
    • Toho ‘a e pa‘anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau ‘apí
    • Fakahinohino ki hono fakatau ‘o ha ‘api
      • Fakahinohino ki hono fakatau ‘o ha ‘api
      • 1. Kamata‘angá
      • 2. Teuteú mo e tohi kolé
      • 3. Fekumí
      • 4. Fakatau maí
      • 5. Fakakakato ‘o e Fakataú
    • Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    • First Home Decision Tool
    • Kāinga Whenua
      • Kāinga Whenua
      • Kāinga Whenua Loans for individuals
      • Kāinga Whenua Loans for Collectives
      • Kāinga Whenua resources
    • Kau nofo totongi ke nau ma‘u ‘a e ‘apí
    • Hoa Ngāue ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    • Ngaahi nāunau tokoni ki he ma‘u ‘apí
  • Ko e ngāue mo kimautolú
    • Ko e ngāue mo kimautolú
    • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
      • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
      • Ko homau Ngaahi Hoa Ngāue Te Mahi Ngātahi ki he Ngāue Monomonó
    • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
    • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
    • Ngaahi Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upaú (SDPs)
  • Ngaahi ongoongó
    • Ngaahi ongoongó
    • Media resources
    • Media queries
    • Image and video resources
  • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
    • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
    • Make an Official Information Act (OIA) Request
    • Enquiries and feedback form
  • Ngaahi tohi kole ‘i he ‘initanetí
  • Ngaahi Ngāue ‘i he Kāinga Ora
  • Hū ki ai (login) pe lēsisita ki he MyKāingaOra
  • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    Ko ‘emau kau nofo totongí
    • Our role as a landlord
    • Aleapau ki he Nofo Totongí
    • Ko hono poupou‘i koe ‘i ho ‘apí
    • Ko e hoko ko ha kaungā‘api lelei
    • Ngaahi Totongí
    • Budgeting tips
    • Tauhi ho ‘apí
    • Ngaahi siví
    • Ko hono ma‘u ‘o ha monumanu pusiaki/lalata
    • Hiki atu
    • Liliu ‘i he tūkungá
    • Ko e taukave ma‘á e kau kasitomaá
    Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
    • Ko hono tauhi ho ‘apí ke māfana mo mātu‘u
    • Ko ‘emau Ngaahi Polokalamá
    • Malu mei he Velá
    • Māpule‘i ‘o e tu‘ungafufufuluá/tuhituhí mo e fanga ki‘i manu maumaú
    • Ko hono tauhi ho ‘apí ke malú
    • Ngaahi nāunau kona, ngaahi minulolo mālohi (asbestos) mo e vali ‘oku ngaahi ‘aki ha ukamea/mētale pulu (lead)
    • Ko ‘emau polokalama ki he malu mo e hao ‘o e halanga me‘alele
    • Tokoni fakavavevavé mo e tu‘unga mateuteu ki ha fakatamakí
    • Ngaahi sēvesi fakahoko-tokoni fakafonuá
    • Māpule‘i ‘o e ‘uli‘i ‘e he mefi‘emifetaminí/‘aisí ‘i homau ngaahi ‘apí
    • Ngaahi pēnolo sola ‘i ho ‘apí
    Ko e nofo totongi ‘i ha ‘api
    MyKāingaOra
    Ko homau ngaahi kaungā‘apí
    • ‘Omai ha‘o lau pe ha lāunga
    • Ngaahi palopalema ki ha konga kelekele, ‘ulu‘akau mo e maumau meí ha matangi
    • Fakatafenga vaí mo e ngaahi felotoi ki ha ngofuá (easements)
    • Ngaahi ‘Aá
    • Ngaahi langa ‘oku tapuí mo e ngaahi liliu ‘oku ‘ikai ha ngofua ki aí
    • Ngaahi ngofuá, ngaahi fakatau konga kelekelé mo e ngaahi ngāue ma‘á e kakaí
  • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    Our approach
    • Building through the Housing Delivery System
    • Langa ‘o ha ngaahi ‘api mo ha ngaahi komiunitī ‘oku nau matu‘uaki ‘a e ‘eá
    • Fakama‘a ‘o e ngaahi feitu‘u fai‘anga langá
    • Renewable energy
    • Consentium – Ma‘u Mafai ki hono Fakangofua ‘o ha Langa
    • Fakafaingofua‘i ‘o e Fenga‘unu‘aki Takai Holó ‘i he Kāinga Ora
    Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
    • Delivering new and improved state housing
    • Ngaahi langa fale nofo‘anga fakalakalaka ma‘á e kakaí
    • Ngaahi polōseki langa fakalakalaka lalahi ‘i he feitu‘u ‘i koló
    • Transforming how we maintain and care for our homes
    • Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fale nofo‘angá
    Selling Kāinga Ora properties
    Partnering with us
    • Fakatau Maí
    • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
    • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
    • Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upau (SDP)
    Mau‘anga ongoongo ko e Development and Construction Matters
  • Ma‘u ‘apí
    Toho ‘a e pa‘anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau ‘apí
    Me‘angāue ki he Faitu‘utu‘uni ki he Fuofua ‘Apí
    Fakahinohino ki he ma‘u ‘apí
    Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    Kāinga Whenua
    Kau nofo totongi ke nau ma‘u ‘a e ‘apí
    Ngaahi nāunau tokoni ki he ma‘u ‘apí
  • Ko e ngāue mo kimautolú
  • Ngaahi ongoongó
  • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
Search Results

Ngaahi ola ‘o e kumí

Lolotonga hā maí 1 - 10 ngaahi ola ‘o e 1000 ki he "you tube en francais"

  • Housing the Future webinar

    Minister of Housing Hon Dr Megan Woods and CE Andrew McKenzie were guests on the Infrastructure NZ ‘Housing the Future’ webinar. activity underway, and budgeted, for over the next few years. You can watch the webinar on YouTube (external link) Read Kāinga Ora's media release - Budget 2020 - more public housing to be built

  • Keeping our Pacific communities updated on COVID-19

    Talofa lava | Kia orana | Tēnā koutou katoa

    During this time it’s really important all whānau are kept up to date with information about the COVID-19 outbreak and the rules around the current national lockdown. The Ministry for Pacific Peoples has been working to engage Pacific Aotearoa, the Pacific communities across the nation through a number of ways.  It has

  • YouTube, emojis and surfing the web – Neta is queen of them all

    Senior customer Neta has become a confident queen of emojis since taking part in a digital literacy course at her Kāinga Ora complex in South Auckland. skills in technology have helped unlock the digital world - she particularly enjoys watching YouTube videos and chatting with her grandchildren by video call. And

  • Kāinga Whenua Loans for Collectives

    Kāinga Whenua Loans are also available for Māori collectives, including land trusts. Find out what qualifies as a Māori collective and how the Loan works these groups. for ownership of the houses  the legal entity that owns the land block and their governance structure Next steps To find out if you are eligible for a Kāinga

  • Ko hono poupou‘i koe ‘i ho ‘apí

    ‘Oku mau ‘i heni ke tokoni‘i koe mo ho fāmilí ‘i ho ‘api Kāinga Ora mo ha tokangataha loto-mo‘oni fekau‘aki mo e tu‘unga lelei ‘a e mo‘uí. person you’ll probably know best at Kāinga Ora. Their role has both te reo Māori and English names: Kaitoko Kāinga / Housing Support Manager Kaitoko Kāinga Matua

  • Ko ‘emau founga ngāue ki hono fakahū mai ‘a e kau ngāue fo‘oú

    ‘I he Kāinga Ora ‘oku mau fiema‘u ‘emau founga ngāue ki hono fakahū mai ‘a e kau ngāué ke hoko ko ha faingamālie ia kiate kimautolu ke ‘ilo lahi ange ai kiate koe mo ho‘o ngaahi taukeí, pea ke ke ‘ilo lahi ange ai foki fekau‘aki mo kimautolu mo e me‘a ‘oku mau fakahokó. , there are various ways we will engage with you during the section process. These could be via the phone, video interviewing, assessment centre, Skype, psychometric

  • Aleapau ki he nofo totongí

    Ko ho‘o aleapau ki he nofo totongí ko ha pepa fakalao ia. ‘Oku ne talaatu ‘a e me‘a ‘oku totonu ke ke ‘amanekina meiate kimautolú mo e me‘a ‘oku mau ‘amanekina meiate koé. enter into a tenancy agreement with you, we will: make sure your home is safe and secure, and in good condition make sure your home meets building codes and

  • 4. Fakatau maí

    ‘Ilo‘i ‘a e founga ki hono fakatau mai ho‘o fuofua ‘apí, ‘ilo fekau‘aki mo e ngaahi founga kehekehe ki hono fokotu‘u ‘o e mahu‘inga fakapa‘angá (offers) mo e founga fakataú pea ngāue atu foki ki hono fokotu‘u atu ho‘o fuofua mahu‘inga fakapa‘angá (first offer). willing to pay. The vendor (seller) may accept your offer, reject it or make a counter-offer. If they make a counter-offer, that’s when you enter into negotiations

  • Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api

    Ko ha Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api ‘e lava ke ne ‘ai ke faingofua ‘a ho‘o hoko ‘o ma‘u ho fuofua ‘apí ‘aki hono tukuhifo ‘a e tipōsiti ‘oku fiema‘ú ki he 5%. along with the First Home Loan eligibility criteria. Follow the steps below which will guide you through the process. Meet the criteria - Ensure you meet all

  • Budgeting tips

    Find tips and tools to help with budgeting, saving and preparing for unexpected costs. time with family – not spending loads of money. It’s easier for you and your whānau to enjoy a happy, debt-free summer by buying what you need throughout the

logo flower background

Kāinga Ora

  • Fekau‘aki mo Kimautolú
  • Fetu‘utaki mai Kiate Kimautolu
  • Ko homau ngaahi tu‘u‘angá
  • Ngaahi Ngāué
  • Fanongonongo ki he Tauhi Malu ‘o e Fakamatalá
  • Totonu ki he Koloá mo e Malu ‘a e Fakamatalá (Copyright and Privacy)

Ngaahi Fehokotaki'anga Vavé

  • Ngaahi fehu‘í mo e foomu fakakaukau ke tokoní
  • Ngaahi Me‘a kuo Pulusí
  • Fakahoko ha kole OIA
  • Ngaahi Totongi ‘i he lao Holidays Act
  • Senitā ki he ‘Inivesí (Investor Centre)

Ma‘u ‘Api

  • Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
  • Toho 'a e pa'anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau 'apí
  • Kāinga Whenua
  • Kau ma‘u ‘api nofo totongí

Ngaahi Faka'eke'eke Fakalūkufuá

  • Telefoni tā ta‘etotongi 0800 801 601
  • Ngaahi fehu'í mo e foomu fakakaukau ke tokoní

    ‘Oku ‘oatu ‘e he ‘emau Senitā Tokoni ki he Kasitomaá ha ngaahi tali ‘i he taimi pē ko iá (on-the-spot responses) ki he ngaahi faka‘eke‘eke kotoa pē mei he 8 pongipongi ki he 6.30 efiafi, Mōnite ki he Falaite pea mo hou‘a ‘e 24/'aho ‘e 7 ki he ngaahi fetu‘utaki mai ki ha fiema‘u fakavavevave.

Follow us on social

Women’s Refuge Shielded Site

© 2026 Kāinga Ora Homes and Communities

Kainga ora logo Te Kāwanatanga o Aotearoa / New Zealand Government