Auaunaga a le Pulega
O le faavaeina ai o Kāinga Ora – Homes and Communities ia Oketopa 2019 ua avea ai ma amataga o se suiga fou mo fale ma le atinaega o taulaga i Niu Sila.
E tele aogā o taunuuga lelei o taumafai i ai le Kāinga Ora e faataunuu ma e sili atu ma tulaga o avea ai ma pulega e umia fale po o le vaaia o atinaega o taulaga, ma e avea le pule e faatonutonu ai tulafono e faagaioia ai faiga taualoa e mafai ai e le pulega ona faia suiga lelei i Niu Sila ma le soifua manuia o Tagatanuu.
O le pule aloaia lea o lo o faamamafa i le Faamatalaga Tofa Mamao:
Fau fale e sili ona lelei, mananaia, faapea le tau atiae o afioaga ma tagata.
E lautele ma eseese matafaioi ua tuuina mai i le pulega, o tagata o faaaogaina a matou auaunaga ma paaga e aiaina galuega matou te galulue faatasi, ma e amata tatupu le manuia o galuega faavae i le malamalama lelei i tagata ma luitau o fetaiai ma i latou i soo se vaipanoa o Niu Sila atoa.
E faaautu le faatumauina o matou galuega i luga o agatausili nei:
Manaakitanga - Faamuamua tagata
Mahi Tahi - Fetausiai
Whanake - Lototele
O le matafaioi autu ua avea ai ma faalapotopotoga le faia o suiga lelei i le soifua ma le ola o tagata.
Igoa na faameaalofa ai
O se igoa tāua tele le faaigoa ai o le pulega Kāinga Ora – Homes and Communities ma e faasino i le tāua o galuega ua tofia ai e faatino, ma galulue faapaaga ai ma tagata Māori.
‘Kāinga’ e faasino i le anofale, ae lē o le tino o le fale.
‘Kāinga Ora’ e faasino i le soifua manuia.
Kāinga Ora e faamatalaina: o le soifua manuia e maua mai le siosiomaga ma tagata.
E te maua se malamalamaaga atoa i le mafuaaga na faaigoa ai le pulega i le igoa lea, na saunoa ai Te Ariki Pihama – Te Ringa Raupa - Faufautua Sili Māori a le Kāinga Ora ma le Minisita Nanaia Mahuta.
Maimoa i le video(external link) pe fai se kopi o le Kāinga Ora - faaleoga o le igoa [PDF, 64 KB].
O se pulega maoae e vaaia fale o nofoia e tagata lautele
Pe ā ma le 200,000 tagata ma o latou aiga o saunia i ai e le Kāinga Ora auaunaga mautotogi ma e lata i le 69,000 fale o umia ma vaaia a o faapena foi le saunia oloa mo fale umia ma isi auaunaga. E faamuamua e le pulega le soifua manuia o tagata nofo mautotogi, ma saunia fale e tulaga lelei, mafanafana ma matū lelei i le nofo.
Atinaega o le taulaga
E taulai foi galuega fai a le Kāinga Ora i le faataunuuina o atinaega o taulaga e fesootai ai aiga i galuega, auala mo feoaiga lautele, nofoaga faitele ma nofoaga o moomia e tagata. E aofia ai le vave faatino o galuega ina ia maua fanua o avanoa ma fetaui lelei mo le fau ai o fale, ma fau ituaiga fale eseese e aofia ai fale mo tagata lautele, fale e gafatia na totogi, fale mo tagata muai faatau se fale ma fale tumaoti e eseese fausaga, lautele ma aiaiga e nofoia ai.
E lata i le 7,000 fale na matou fauina i le fa ma le ‘afa tausaga ua mavae atu, ma o se vaega tele o fale nei o fale fou ma e lata i le $40 piliona le tau aogā o aseta a le pulega.
E tau auala mai atinaega tetele avanoa e fau ai fale e 40,000 mo tagata lautele, fale e gafatia na totogi ma fale tumaoti ma o le faamoemoe lea o fia faataunuu i le isi 10-15 tausaga o sosoo ai.
Faiga faapaaga
O se taumafaiga e le mafai na faatino toatasia e le Kāinga Ora. O lo o galulue faapaaga le pulega ma isi, e aofia ai pulega faalotoifale, matagaluega a le malo, malo faalotoifale, Māori ma mana whenua, faalapotopotoga saunia atinae tetele, ma faalapotopotoga saunia apitaga. Matou te saunia avanoa e faagaioia ma faamaopoopo ai, nai lo le faatautavā, ma fefaatauaiga tumaoti.
Faiga faapaaga ma Māori
O le tasi o matafaioi autu a le pulega le malamalama, lagolago ma faagaioia faanaunautaiga o tagata Māori mo atinaega o le taulaga. O lona uiga ia faaaoga auala e faatino vave ai talatalaga aogā ma Māori a o faagaioia atinaega o taulaga, malamalama i manatu o tagata Māori ma faagaioia avanoa mo Māori e auai ai i atinaega o taulaga.
Tulaga o le pulega i faiga faavae o saunia ai fale mo tagata lautele
E tai tutusa tiute tauave mo fale ma le atinaega o taulaga a le Kāinga Ora ma le Ministry of Housing and Urban Development. O le matafaioi a le Matagaluega le taitaia o faiga faavae mo le atinaega o fale ma taulaga, taiala faavae, vaavaaia ma fautuaina le Malo i alafua faataatia.
Matou te galulue vavalalata foi ma le Ministry of Social Development, o lo o nafa ma galuega fai faatasi ma tagata o moomia fale, lagolagosua mo tupe maua ma tulaga tau galuega ma fesoasoani ia maua e tagata apitaga e nonofo ai mo se vaitaimi umi, ma fesoasoani i tupe alu mo le nofoia o apitaga mo tulaga faafuaseia mo se vaitaimi le tumau.
Tulafono
Kāinga Ora – Homes and Communities Act 2019
O lo o tusia ai sini autu ua faamatuu atu i Kāinga Ora (matou matafaioi), galuega faatino, ma aga taualoa o galuega faatino (auala o faataunuu ai sini autu). Na aloaia ai le avea o Kāinga Ora ma Crown Entity.
Kāinga Ora - Homes and Communities Act 2019(external link)
Crown Entities Act 2004
O lo o folasia i le Tulafono lea auala o pulea ai faalapotopotoga a le Malo e ta‘ua o le Crown ma kamupani lagolago, o folasia ai tiute tauave a faatonu sili ma le pule faitalia i le Kāinga Ora.
Crown Entities Act 2004(external link)
Urban Development Act 2020
O saunia ai se faiga e faafaigofie ai le faagasologa o faiga mo le atinaega o taulaga ma le faamatuu atu o le pule e faataunuu ai le atinaega o taulaga.
Urban Development Act 2020(external link)
Ministry of Housing and Urban Development(external link)
Specified development projects
O isi tulafono talafeagai
Privacy Act 2020
Folasia ai aga taualoa mo le aoina mai, faaaogaina, ma le faailoaina atu o faamatalaga e patino i tagata. E mafai ai e tagata taitoatasi ona maua faamatalaga e patino ia i latou.
Privacy Act 2020(external link)
Kāinga Ora – Homes and Communities faasilasilaga taiala faavae tulaga e lē faalauaiteleina
Housing Act 1955
Tuuina atu le pule i le Kāinga Ora e fai ma sui o le Malo e maua ai, pulea ai, ma lafoai ai fanua, mo le faamoemoe e fau ai fale a le malo.
Housing Act 1955(external link)
Residential Tenancies Act 1986
Folasia ai aiatatau ma matafaioi o tagata e ona fale ma tagata nofo mautotogi e fesootai i fale mautotogi.
Residential Tenancies Act 1986(external link)
Public and Community Housing Management Act 1992
(Faatasi ma isi tulaga) o lo o folasia ai le matagaluega e fitoitonu ma le iloiloina o le agavaa o tagata e avea ma tagata nofo mautotogi ma le tupe e totogi mo le fale (MSD) ma le faiga e faatusatusa ai le tupe e totogi mo fale mautotogi.
Public and Community Housing Management Act 1992(external link)
Official Information Act 1982
E faamatuu mai ai avanoa e maua ai faamatalaga o umia e matagaluega a le malo, ma e faavae i luga o aga taualoa e tatau ai ona maua faamatalaga uma se‘i vagana tulaga ua (faatapulaa) o lo o manino i le Tulafono.
Official Information Act 1982(external link)
New Zealand Bill of Rights Act 1990
Folasia ai aiatatau ma saolotoga o tagata taitoatasi uma e fesootai i galuega ua faia e le Malo po o faalapotopotoga a le malo (mo se faataitaiga, aiatatau e saoloto ai mai faiga faailoga tagata e le tusa ai ma le tulafono).
New Zealand Bill of Rights Act 1990(external link)
O le tulafono masani (tulafono ‘faavae e le faamasino’)
Faatonuina ai faalapotopotoga a le malo e tatau ai ona faia galuega sa‘o, talafeagai ma e tusa ai ma le tulafono.
O le tulafono masani (tulafono ‘faavae e le faamasino’)(external link)
Tulafono Faatonutonu
E tele isi Tulafono ma tulafono faatonutonu e faavae i ai galuega o faia i aso uma e Kāinga Ora. E pei o tulafono nei:
- The Health and Safety at Work Act (HSWA) 2015
- Building Act 2004
- Housing Improvement Regulations 1947
- Fire and Emergency New Zealand Act 2017 ma tulafono e fesootai i ai
Explore more
Uma na faafou le itulau: 12 May 2025