Talaaga Fale o le Malo
E amata mai le 1894 le mamao o le talaaga o fale na umia e le Malo o Niu Sila.
Uluai fale a le malo
I le 1905 na pasia ai e le Palemia Richard Seddon le Workers Dwellings Act ma o le amataga lena o uluai fale a le malo na fau e nonofo mautotogi ai tagata e faigaluega i totonu o le taulaga. Na iai se manatu i le susuga ia Seddon o se mea lelei mo Tagatanuu Niu Sila le pulea e le malo o fale ma maua e tagata tulaga maualuga o fale o nofoia e sao ai mai tagata 'matapeapea' o umia fale i totonu o le taulaga. E ui i le fia selau ma ona tupu fale na fau, e lei gafatia ona nofoia ona o le maualuga tele o le tau e totogi e tagata nofo mautotogi ma tapunia ai loa ma le polokalame i le 1919.
Workers' Dwelling Act houses(external link).
Nofoaga fou i fafo atu ma le taulaga
Na faatupulaia le moomia tele o fale i le uma ai o le Taua Muamua i le Lalolagi na mafua ai le faavae e le Railways Department o se falegaosi mea i Frankton, Hamilton, na fau ai fale e faaaoga ai laupapa mai vaomatua o le lotoifale lava lea. E tele fale laiti na fau i fafo atu ma le taulaga i Frankton ma Moera, Lower Hutt. Na taofia le polokalame ina ua faia e le Malo se faaiuga e sili ai ona fau e kamupani tumaoti fale i se tau maualalo atu.
Na faafaigofie na faia faaunegatupe mai le malo i le 1920 – na mafai e tagata faigaluega ona faia nonogatupe e oo atu i le 95% o le tau o se fale – na iloga ai le tele naua o fale na fau i nofoaga i fafo atu ma le taulaga. Na mou ese atu lea faiga i le vaitaimi o le Oge Tele Tau Tamaoaiga i le 1930.
1935
O le uluai taimi na pale ai le Vaega Faaupufai o le Labour e taitaia le Malo, i lalo o le taitaiga a Michael Joseph Savage, na faailoa ai se faanaunautaiga e saunia fale ma tulaga mautu mo tagata ua leai ni galuega talu mai le Oge Tele Tau Tamaoaiga. Na faia e le malo se faaunegatupe e mafai ai ona faatau mai fale tumaoti ma fau fale mo tagata lautele e nofo mautotogi ai. Na fau i le 1939 le fale na atoa i ai le 5,000 o fale a le malo. Na saunia e tusiata faufale ituaiga fausaga eseese e 400, ma e leai ma ni fale e lua na tutusa fausaga.
Mavae ai o le taua tele
Na mavae atu le Taua Tele II i le Lalolagi, ae faasolo loa e le Malo le fau o fale a le malo e 10,000 i tausaga taitasi. Na atiae ai ma nofoaga i fafo atu ma taulaga, faleoloa ma nofoaga faitele mo tafaoga ma le faamatagofieina o laufanua.
Na avea le utiuti o mea faufale na auina mai ai e le Malo laupapa mai Austria ua uma na tatipi faapitoa e fau ai fale e 500. Na faalauiloa ai foi ma se polokalame e fau ai ‘fale pipii’ ma o fale fou e fau i taatiaga ua saunia e le Malo. Na maua ai ituaiga fale e tele potu po o nofoaga mo aiga eseese i se fale e tasi ma na faaaoga ai ituaiga mea faufale taugofie e pei o le fibrolite, ma o ituaiga mea faufale e leai se mea e lilo mai le tasi tuaoi i le isi.
O le amataga o le 1950, na tatala ai e le vaega faaupufai o le National o taitaia le Faiga Malo avanoa mo tagata nofo mautotogi i fale a le malo e faatau fale o nonofo ai, ofoina atu faaunegatupe mai le malo, ma se saofaga a le malo mo matātā faufale ina ia faataugofie ai le tau o fale. Na fau fale fou i nofoaga e pito toatele tagata o nonofo ai, ma na pito tele fale a le malo i saute o Aukilani ma Porirua, ma matu o Ueligitone.
Dixon Street Flats, Wellington(external link).
1970 - 2000
Na faavae le Housing Corporation i le 1974 i le mae‘a ai o se auiliiliga o tulaga o fale a le malo. Na fau e le Pulega fale i totonugalemu o taulaga ma atiae ituaiga fausaga eseese o fale, e pei o fale e vaiti tuaoi.
O le vaitaimi o le 1990 na faatau atu ai e le vaega faaupufai o le National o taitaia le Faiga Malo, fale a le malo ae faatumauina ai pea se vaega iti o fale o malo. Na o tagata o maua penefiti mai le malo e mafai ona nonofo mautotogi i fale a le malo, e totogi se vaega tupe e tutusa ma le tau atoa o fale e totogi mo fefaatauaiga faamaketi, faatasi ma le maua ai o saofaga a le malo e totogi ai apitaga. Na toe faaola e le vaega faaupufai a le Labour mautotogi e fua i le tupe maua i le 1999, ma o se faiga fou e le silia ai ma le 25% o tupe maua le tupe e totogi e tagata nofo mautotogi ua agavaa ai i le faiga fou lea.
Na faavae le Housing New Zealand Corporation i le 2001 ma o le vaega mulimuli lea o talaaga o fale a le malo i Niu Sila.
2018-19
Na faasilasila e le malo i le 2018 le faavae ai o se Matagaluega fou – Ministry of Housing Urban Development (MHUD), e aofia ai le MBIE, Treasury ma le MSD.
Na mavae atu lea tausaga, ae tuufaatasia ai loa le Housing New Zealand Corporation, HLC ma le Kiwibuild e avea ma Housing and Urban Development Authority, Kāinga Ora – Homes and Communities (Kāinga Ora).
E tai tutusa tiute tauave mo fale ma le atinaega o taulaga a le Kāinga Ora ma le Ministry of Housing and Urban Development. O le matafaioi a le Matagaluega le taitaia o faiga faavae mo le atinaega o fale ma taulaga, taiala faavae, vaavaaia ma fautuaina le Malo i alafua faataatia. E taulai galuega a le Kāinga Ora i le saunia o fale mo tagata lautele, saunia fesoasoani tau tupe mo fale, amatamea po o le faia e le pulega lava ia o atinaega o taulaga po o le avea ma sui e faatinoa galuega mo isi, ma faataunuu vaega o le Polokalame faufale.
Faasologa mai o matagaluega na vaaia fale a le malo
E tele igoa na faaigoa ai le pulega e vaaia fale, ae e le i suia ai le faamoemoe autu: saunia fale lelei, toe gafatia na totogi.
1894 – Faavae ai le State Advances Office.
1923 – Tuufaatasia ai le Housing Branch of the Labour Department ma le State Advances Office.
1935 – Faavae ai le Mortgage Corporation.
1936 – Tuufaatasia ai le Mortgage Corporation ma le State Advances Office, e avea ma pulega tuai le State Advances Corporation.
1938 – Faavae ai le Housing Construction Department, mulimuli ane ua faaigoa o le Housing Division of the Ministry of Works.
1974 – Faavae ai le Housing Corporation of New Zealand, na suia ai le National Housing Council.
1992 – Na vaetoluina ai le Housing Corporation: Housing Corporation of New Zealand, Housing New Zealand Ltd, ma le Ministry of Housing.
1994 – Faavae ai le Community Housing Ltd e avea ma kamupani lagolago a le Housing Corporation.
1998 – Tuuina atu matafaioi a le Ministry of Housing i le Ministry of Social Policy.
2001 – Tuufaatasia ai le Housing Corporation, Housing New Zealand Ltd, ma le Community Housing Ltd e avea ma pulega e tasi le Housing New Zealand Corporation.
2006 – Faavae ai le Housing Innovation Fund e lagolagoina isi pulega e ese mai le malo e saunia fale mo tagata e maualalo tupe maua.
2011 – Na faamatuu atu i le Social Housing Unit le faatonutonuina o fesoasoani tupe mo paaga e ese mai le malo mo le saunia o fale mo tagata e maualalo tupe maua, ma le vaaiga o taiala faavae mo fale e le Department of Building and Housing.
2014 – Na pulea ai e le Ministry of Social Development talosaga mo fale ma le faatautaiga o le fuafuaina o le tau e totogi o fale mautotogi e faalagolago i le tupe maua.
2018 – Faavae ai le Ministry of Housing and Urban Development (MHUD).
2019 – Tuufaatasia ai le Housing New Zealand Corporation, HLC, ma le Kiwibuild e avea ma pulega ua ta'ua o le Kāinga Ora – Homes and Communities.
2024 – 2025 – Na toe faatulaga e le Malo o taitaia e le National auaunaga e ave i ai le faamuamua a le Kāinga Ora, taulai i tulaga gafataulimaina tau tupe, taiala faavae mautotogi malosi ma aoga, ma faiga faapaaga ma kamupani tumaoti.
Uma na faafou le itulau: 12 May 2025