Faafesootai mai
Tenant enquiries
- For all tenant specific enquiries complete our online form
- Login to MyKāingaOra(external link)
- Visit our Tenant help and support page to find answers to common questions on your home, maintenance, rent and more.
Contact our Customer Support Centre 0800 801 601 (New Zealand only) for all enquiries between 8am to 6.30pm, Monday to Friday and 24/7 for urgent calls.
General enquiries
Mo faafesili uma ma manatu faaalia, faatumu le pepa i luga o le initaneti
Telefoni vili fua: 0800 801 601 (na o Niu Sila)
Faafesootai le Customer Support Centre mo faafesili e faatalanoa mai le 8am i le 6.30pm, Aso Gafua i le Aso Faraile ma e talia telefoni mo tulaga faafuasei i le 24/7.
Valaau mai atunuu mamao: +64 4 439 3253 mai le 8am i le 6pm NZT.
E iai le tau faaee atu mo telefoni e valaau mai atunuu mamao.
Tusi e lafo mai i le:
Kāinga Ora – Homes and Communities
National Office
PO Box 2628
Wellington 6140
Ofisa a le pulega: afio ane i se ofisa a le Kāinga Ora i le va o le 9am i le 4pm, Aso Gafua i le Aso Faraile.
Tuuina mai o manatu faaalia po o se faaseā
E iai le manatu maualuga i le Kāinga Ora i le tausi o le nofo lelei o tuaoi ma afioaga – ma o tulaga tonu lava lena i le tele o aiga.
E iai tami e lē mafai ai na lē tupu faafitauli, ona faapena lea ona vave saili se atoaga o le mea na tupu ma fai se faatatau i le taimi e tatau ai.
Afai e fia tuuina mai i luga o le initaneti se faaseā ona faaaoga lea o le Pepa faatumu o manatu faaalia ma faafesili, i le vaega ‘Faaseā’ o le ‘Ituaiga faafesili.’
E i ai faamatalaga taua e moomia mo le suesueina o se faaseā ua e faailoa mai. O faamatalaga nei e moomia:
- O le faafitauli ma le fesootaiga o lea faafitauli i le Kāinga Ora
- Faamolemole faailoa mai le tuatusi, pe afai e patino i se fale Kāinga Ora
- Faamolemole faailoa mai, pe afai e patino i se mea na tupu:
- Le aso ma le taimi na tupu ai
- O tagata na aafia ai
- O isi faamatalaga talafeagai e te manatu e ono fesoasoani e foia ai se faafitauli.
Matou te fautuaina lou faailoa mai foi o lou igoa, tuatusi ma faamatalaga e faafesootai atu ai. O lona uiga e mafai ai ona matou maua atu oe e faailoa atu tulaga ua oo i ai se suesuega po o le fia maua mai o nisi faamatalaga o moomia. E lē taofia ai sou manao e faalilolilo le faiga o lau faaseā.
E mamafa ia i matou faaseā ogaoga ma vave saili le atoaga o le mea na tupu e foia ai le faaletonu. E faalagolago le tali atu i tulaga e patino i ai le faaletonu, ma le sa‘o o le taunuuga.
E lē lilo i tagata nofo mautotogi tulaga e tatau na usitaia o avea ai ma tagata nofo mautotogi ma le feavatai ma tuaoi. O le lē usitaia o matafaioi nei, o le a faagaioi ai loa le malosi e pei ona faamatuu mai i lalo o le Residential Tenancies Act (RTA) e faamalosia ai le suia o amioga. E faaaoga e pule o fale le RTA e tali ma le manino atu ai i amioga e lē taliaina, siitia ese ai tagata nofo mautotogi ma faamuta ai mautotogi.
E iai faiga e faagasolo ai fuafuaga faapenei e tatau i pule o fale na usitaia, pe a faaaoga le RTA. E lē tatau na faatatopea le faagasologa o faiga e tatau ai, ma e tatau na usitaia laasaga talafeagai uma.
E ui i taumafaiga e faailoa atu ai tulaga ua oo i ai se suesuega, e tatau foi ona e malamalama e iai lava tulaga e tapulaa ai mea e mafai ona matou faasoa atu e pei ona faatulafonoina i le Privacy Act. O lona uiga e lē mafai na matou faailoa faamatalaga e patino i nisi o gaioiga na matou faia po o laasaga o sosoo ai.
E lē tau mate le lē maua o se nofo lelei ona o tulaga faapenei tau lava o lou iloa ma le mautinoa lo matou faia o mea uma e foia ai faaletonu i se taimi vave e mafai ai. E ui i le tulaga ese o laasaga patino matou te faia i tulaga taitasi, e ono aofia ai ma vaega nei:
- Faatalanoa ma tagata nofo mautotogi tulaga ma auala e foia ai – e tele lava na o le pau lava lea o le faiga e foia ai.
- Saunia lagolagosua e talafeagai ona faatino i tagata o faaaogaina auaunaga e tali atu ai faaletonu i mea e pei o lapisi ma galuega faaleleia.
- Fesootai tagata nofo mautotogi ma matagaluega tau lagolagosua e tali atu ai i le faapogai o se faafitauli.
- Faaaoga metotia o tusia i le Residential Tenancies Act i tulaga e moomia ai, e aofia ai le tuuina atu o se faasilasilaga o tulaga ua solia po o se lapataiga.
- E faamoemoe e faailoa atu i totonu o le lua aso faigaluega le maua ai o se faaseā, ma tatou fesootai pea a o tau suesue tulaga tonu o se mea na tupu.
Afai o e faatali mo se lipoti lata mai, faamolemole faafesootai le vaega Customer Support i le 0800 801 601 e toe tulitatao ai tulaga o lau mataupu ma le vaega tonu o vaaia lau mataupu.
E i ai tulaga e sili ai le faafesootai o se isi matagaluega mo se fesoasoani, a o le i faailoa mai i le Kāinga Ora. E aofia ai tulaga nei:
- Afai ua e manatu e iai se tasi ua lavea, vili vave loa leoleo i le 111
- Afai o e masalomia ni amioga soligatulafono, lipotia loa Leoleo i le 105
- Afai o fai ma faatiga le pisapisaō, faafesootai le ofisa e pulea le pisapisaō mai le tou Pulega faalotoifale
- E mafai ona faafesootai le Animal Control Office o le tou Pulega faalotoifale, pe afai o se faafitauli i taifau.
- Afai o e popole i le ola o se meaola po o le tuulafoai o se fagafao, faafesootai se SPCA o lata ane.
A uma ona faafesootai se tasi o faalapotopotoga i tulaga o e popole ai, faamolemole faailoa mai loa i le faalapotopotoga e iloa ai le mea o tupu ma faamautinoa ai au fesootaiga ma isi pulega. O lona uiga e lē gata i le faia o la matou tiute e suesue ai lau mataupu, ae faapena ona faasino oe i le matagaluega e fetaui tonu ma lau mataupu e maua ai isi faamatalaga pe a moomia.
Ua matou saunia se faiga fou e pulea ai amioga faatupu vevesi ma o faiga sa‘o ma le malosi, ma faaaoga tatau ai le Residential Tenancies Act (RTA) mo le fia suia o amioga ma taotaomia le sasao o amioga faatupu vevesi.
E tautino atu le avea o i matou ma pulega lelei o fale. O le tasi o vala o lea folafolaga le sa‘o o le tali atu i galuega o faatino mo tagata o faaaogaina auaunaga – e iai nisi o maua i tulaga faigata – ma faamautinoa le maua e isi o le ola filemu. Ua saunia se faiga fou ia paleni ai tulaga uma nei.
E ui i tulaga o le a matou taumafai i ai ia malamalama i tulaga o feagai ma tagata nofo mautotogi ma taumafai malosi ia iloa le mafuaaga o amioga faapenei, e lē faaluafesasi ai se faamanatu o le afaina ai o le mautotogi ona o amioga faatupu vevesi.
Ua matou saunia le isi faiga maualuga atu mo tulaga ua afaina ai le saogalemu ona o amioga a se tasi o tagata nofo mautotogi, po o le faataligatuli i lapataiga, ma faifai ai lava amioga faatupu vevesi. A tupu tulaga faapenei, ona avatu lea o se talosaga i le Tenancy Tribunal e faamuta ai le mautotogi – ma e lē toe tuuina atu se isi fale mai le pulega.
Ua faia suiga nei ma le faamoemoe e taulimaina ai amioga faatupu vevesi ogaoga. E tele na faafesootai mai tagata o le motu atoa e faailoa mai faaletonu masani i le va o tuaoi, e pei o le leotele o taavale, tuai na moa le vao po o le afea soo o le fale e tagata asiasi. O le a taumafai e faaaoga faiga ua uma na saunia e tali atu ai i faaletonu faapenei.
E maua nisi faamatalaga i faiga e pulea ai amioga faatupu vevesi.
Contact us about
Connecting Now
O le Connecting Now o se auaunaga faamatalaupu e maua fua, ma e fai i luga o le telefoni e mafai ai ona e talanoa i le gagana e fetaui ma oe. E silia ma le 40 gagana eseese e maua mai le Connecting Now e mafai ona e talosagaina i taimi uma e te fesootai mai ai.
New Zealand Relay Service
E mafai e tagata logonoa pe faaletonu le faalogo ona faaaoga le New Zealand Relay (NZ Relay) e faafesootai mai ai.
Tagai i le upegatafailagi New Zealand Relay Service(external link)mo nisi faamatalaga.
A fia maua se fesoasoani i tulaga o fia faatau mai ai se fale:
Imeli: firsthome.enquiries@kaingaora.govt.nz
Mo sui ofisa faasalalau o fia faafesili nisi o auaunaga a le Kāinga Ora - Homes and Communities, imeli: mediaenquiries@kaingaora.govt.nz
Faamolemole aua e te faaaogaina le imeli lea mo faafesili a tagata o faaaogaina auaunaga, tulaga lautele po o mataupu tau pisinisi.
Faafesili tuuina mai e ofisa faasalalau e faatatau i tagata o faaaogaina auaunaga a le Kāinga Ora
Faatoa mafai ona faia se faamatalaga i tulaga e fesootai i tagata taitoatasi o faaaogaina a matou auaunaga pe afai na sainia e le tagata o fesiligia le pepa Maliega e Faailoa Faamatalaga i Ofisa Faasalalau [PDF, 119 KB] e faataga ai le pulega e faasoa atu faamatalaga talafeagai.
E talia e le pulega se kopi sainia na scan po o se ata na pue ma lafo mai i le tuatusi o le imeli o faamauina i le faila a le tagata o faaaogaina a matou auaunaga.
E talia foi le lafo mai i se isi imeli ua malie i ai le tagata o faaaogaina a matou auaunaga o se kopi sainia na scan po o se ata na pue. Ae e tatau ona aofia ai se pepa faamaonia e iloagofie ai le tagata na scan po o le pue o se ata, ma e sili ai se pepa faamaonia e iloagofie ai o pipii ai se ata ma o iloa lelei ai le saini.
Afai ua e maua i se tulaga faapenei po o lou vaaia o le aufaigaluega Kāinga Ora, tagata nofo mautotogi po o fai konekarate o faia galuega e masalomia le leai o se amiotonu, ona lipotia mai lea i le vaega o le Integrity team. O faataitaiga o faiga tau faavalea e aofia ai le faanofo ma totogi e se tagata o se vaega o le fale o nofo mautotogi ai, faaaoga sese o oloa e maua ai tupe, faiga faapiopio, lē faamaoni po o se feteenaiga o aia.
- vili le: 0800 8355 469 – 24 itula, 7 aso o le vaiaso
- e mafai ona faalilolilo lau lipoti i le Integrity Line NZ – Aho Ngakaupono(external link)
- faatumu le pepa faafesili i luga o le initaneti ma filifili le ‘Suspected fraud’
Fuaiupu 80 o le Public and Community Housing Management Act 1992 (PACHMA)(external link) e mafai ai e Kāinga Ora; na talosagaina tagata taitasi mo se faamatalaga tusia i nisi o tulaga patino, mo se faataitaiga faaaoga sese o tupe. E faia faasilasilaga tusia e tusa ai ma le Kāinga Ora PACHMA Code of Conduct [PDF, 409 KB], i lalo o le fuaiupu 86 o le PACHMA.
Faafesili e fesootai i atinaega tetele
Telefoni: 0800 801 601
Lafo tusi i le:
Kāinga Ora – Homes and Communities
Hobsonville Office
PO Box 84143, Westgate
Auckland 0657
Faafesili faatatau i isi uma atinaega o le taulaga
Telefoni: 0800 801 601
Lafo tusi i le:
Kāinga Ora – Homes and Communities
PO Box 74598, Greenlane
Central Auckland 1546
E faasino i soo se faamatalaga o umia e se pulega e mafai ona talosagaina e tagata lautele. O mataupu nei e mafai ona talosagaina:
- faamaumauga, lipoti, tusi faamanatu, tusi, imeli ma faamaumauga faataitai
- faamatalaga e lei tusia, e pei o video po o leo na pue
- mafuaaga o soo se faaiuga na faia mo se mataupu o ta‘ua ai oe
- faamaumauga tusia tulafono a se pulega, faiga taualoa, po o taiala mo faaiuga fai
- mataupu faatalanoaina o se fonotaga, minute o fonotaga, e aofia ai fonotaga e lei tatala i tagata lautele e auai ai.
Mo le fia faia o se talosaga OIA, faatumu le pepa lea ma e maua atu se tali i totonu o le 20 aso faigaluega.
Talosaga faananati
E mafai na e talosagaina le fia vave maua atu o se tali, ma e tatau na e faailoa mafuaaga ua faananati ai le moomia ona faagaioia o lau talosaga.
E iloilo e Kāinga Ora tulaga e tatau ai ona ave le faamuamua i lau talosaga faatusa i isi mau talosaga ma galuega masani. Peitai, e lē suia ai le vaitaimi maualuga faatulagaina mo OIA e toe faaopoopo ai le taimi, tuu atu ai lau mataupu i le isi vaega ma faia ai se faaiuga i lau talosaga.
Uma na faafou le itulau: 26 May 2026